Stiže li nam El Niño na steroidima: Modeli pokazuju 98% vjerovatnoće, stručnjaci strahuju

Aktuelni podaci potvrđuju kolaps La Niñe i ubrzani prelaz ka novom El Ninyu. Vodeći svjetski centri složni su u jednom: do avgusta 2026. gotovo je izvjesno da ulazimo u toplu fazu – a postoji i realna mogućnost najjačeg El Niñya od 1997. godine.
Temperature površine okeana u istočnom i centralnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika i dalje su ispod prosjeka – hladna, tzv. La Niña faza dominira od druge polovine 2024. godine.
Međutim, ove anomalije konstantno slabe od januara 2026. Podaci sada potvrđuju kolaps ovog režima i vrlo vjerovatni ubrzani prelaz ka "neutralnom" stanju, s indikacijama razvoja snažnog El Niñya do ljeta 2026. godine, piše za Klima101 Irida Lazić s Instituta za meteorologiju u Beogradu.
Ključni signal nije na površini – već 250 metara ispod nje
Za praćenje stanja ovog klimatskog sistema koristi se specifičan region u centralnom Pacifiku, gdje se na osnovu temperature okeana utvrđuje da li se nalazimo u toploj fazi (El Niño), hladnoj fazi (La Niña) ili neutralnom stanju.
Najnovija mjerenja ukazuju na to da je hladna anomalija La Niñe trenutno na samom pragu neutralnosti.
Ključni indikator snage predstojećeg El Niñya ne nalazi se na samoj površini, već u dubljim slojevima okeana. Od sredine decembra 2025. primijećen je razvoj snažnog toplog bazena ispod površine Pacifika. Pozitivne temperaturne anomalije na dubini od 100 do 250 metara počele su se širiti ka istoku, potiskujući hladne vode La Niñe u dubinu.
Podaci prikupljeni putem mreže satelita i okeanskih plutača potvrđuju da je istočni dio Pacifika, uz obale Južne Amerike, već ušao u toplu fazu, dok se centralni dio okeana ubrzano približava tom stanju.
98% vjerovatnoće, 33% šanse za "super" El Niño
Sezonski modeli vodećih svjetskih centara – Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i američke Nacionalne administracije za okeane i atmosferu (NOAA) – pokazuju izuzetno visok konsenzus.
Vjerovatnoća da El Niño postane dominantan "mod" do avgusta 2026. iznosi nevjerovatnih 98% prema određenim modelima.
Ono što najviše brine stručnjake je potencijal za razvoj "super El Niñya" – stanja u kojemu anomalija temperature premašuje +2°C tokom dužeg perioda.
Trenutni podaci ukazuju da je vjerovatnoća jakog El Niñya 80%, a vjerovatnoća pojave "super" verzije, poput one iz sezone 1997/98. ili 2015/16, iznosi između 22 i 33%.
Dinamika tranzicije u 2026. godini pokazuje sličnosti s ekstremnim godinama poput 1997. i 2015, kada su zabilježeni neki od najsnažnijih El Niño događaja u historiji modernih mjerenja. Ipak, kontekst 2026. razlikuje se zbog već povišenih baznih temperatura okeana usljed dugotrajnih klimatskih promjena.
Šta je "barijera proljetne predvidljivosti" i zašto je ovo ljeto svejedno jasno?
Proljećne prognoze za Pacifik su tradicionalno nepouzdane – ovo je u nauci poznato kao "barijera proljetne predvidljivosti". Proljećje je za klimu Pacifika poput raskrsnice: i najmanji povetarac može skrenuti čitav globalni sistem u drugom pravcu.
Ovaj fenomen opisuje i poznati "efekat leptira" – teorija po kojoj mahanje krila leptira u Južnoj Americi može, kroz niz lančanih reakcija, izazvati tornado u Sjevernoj Americi.
Zamislite to kao dva puta koji se na samom početku razilaze pod veoma malim kutom. U prvim kilometrima – odnosno mjesecima – ti putevi izgledaju gotovo identično. Ali kako vrijeme prolazi, nepovratno se udaljavaju, sve dok se potpuno ne razdvoje u dva različita klimatska scenarija.

Zašto se ti putevi razilaze baš u proljećje? Tada je sprega između okeana i atmosfere najslabija. Čim dođe ljeto, ta veza ojača, "volan se zaključa" – i mnogo je lakše vidjeti kojim putem smo zapravo krenuli.
Ipak, ogromna količina toplotne energije nakupljene u dubini okeana daje modelima znatno veću sigurnost u 2026. nego što je to uobičajeno.
Šta El Niño znači za Bosnu i Hercegovinu i region?
Sezonske prognoze za predstojeće ljeto ne ukazuju na prohladne uvjete – naprotiv, očekuje se toplo, pa i vrlo vruće ljeto koje se, nažalost, vjerovatno neće značajno razlikovati od prethodne tri godine.
El Niño je faktor koji može dodatno pojačati već izražen trend zagrijavanja – poput šlaga na već prilično crvenoj torti.
Za Bosnu i Hercegovinu i region, ovaj "mod" dinamike atmosfere donosi povećan rizik od:
- Jakih toplotnih talasa i ljetnih suša
- Snažnih oluja, uključujući superćelijske – sličnih onima iz 2023. godine
- Nestabilnog vremena usljed polja niskog vazdušnog pritiska u blizini Britanskih ostrva
El Niño mijenja cijeli planet – od poplava u Americi do cijena hrane globalno
El Niño, službeno poznat kao "El Niño – južna oscilacija" (ENSO), prirodni je pokretač međugodišnjih klimatskih varijacija koji mijenja globalne temperaturne prosjeke i obrasce padavina na svim kontinentima.
Nastaje kada oslabe – ili čak privremeno promijene smjer – pasatski vjetrovi duž ekvatora, što dovodi do pomjeranja tople površinske vode ka centralnom i istočnom Pacifiku.
Jedna od ključnih posljedica je pomjeranje zone tropskih padavina ka istoku, što znači obilne kiše i poplave u dijelovima Centralne i Južne Amerike, dok zapadni Pacifik – Azija i Australija – često bilježi suše. Suše u zemljama poput Indonezije, Filipina i Indije dovode do smanjenih prinosa pirinča i negativno utječu na globalnu poljoprivredu.
U istočnom Pacifiku, uz obale Čilea i Perua, u normalnim uvjetima dolazi do izranjanja hladne, nutrijentima bogate vode iz dubine, što stvara idealne uvjete za ribolov. Tokom El Niñya, ova cirkulacija se mijenja: nestaje mješanje hladne dubinske i tople površinske vode, ribe migriraju ili im se broj značajno smanjuje. Ovo utiče i na globalne cijene hrane, jer se ribe poput inćuna u velikoj mjeri koriste za proizvodnju ribljeg brašna – ključne komponente u ishrani uzgojene ribe, živine i stoke.
"El Niño na steroidima"?
Klimu treba shvatiti kao sistem koji ima svoje srednje stanje, ali i prirodnu varijabilnost. El Niño se javlja otprilike na svakih dvije do sedam godina – prirodno je da ga očekujemo.
Međutim, u eri globalnog zagrijavanja El Niño više nije "obični" gost. On sada djeluje kao pojačivač koji postojeće ekstremu čini još snažnijima.
Ono što naročito brine klimatologe jeste kako će se ponašati u novoj, izmijenjenom klimi. Hoće li ostati u granicama onoga što pamtimo – ili nas čeka "El Niño na steroidima"?
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare